Logo Novosutra
Logo Good Company
Logo Enna Logo PPD
Logo Novosutra

Hit investicija u Hrvatskoj bit će još isplativija, a pogotovo kućanstvima koja puno troše

Solarni potencijal Dalmacije je ogroman, a Hvar, kao nasunčaniji otok u Hrvatskoj, ima i do 2800 sunčanih sati godišnje.

Solarni potencijal Dalmacije je ogroman, a Hvar, kao nasunčaniji otok u Hrvatskoj, ima i do 2800 sunčanih sati godišnje.

Dalmacija ima ogroman solarni potencijal. Na obali se bilježi i do 2700 sunčanih sati godišnje, dok na Hvaru, najsunčanijem otoku u Hrvatskoj, ta brojka ide i do 2800. Lokalci znaju reći da kada bi svaka kuća od Sućuraja do Grada Hvara postavila solarnu elektranu, bilo bi dovoljno električne energije za cijelu Dalmaciju.

No, spomenuti potencijal se ne iskorištava do svog maksimuma, iako je opće poznato da računi za režije budu značajno manji, a povrat investicije ugradnje fotonaponske elektrane je otprilike šest godina. Štoviše, manje regije u Njemačkoj broje više solara na krovovima obiteljskih kuća u odnosu na obiteljske kuće u Hrvatskoj, uz naglasak da se u toj zemlji u prosjeku bilježi oko 1600 sunčanih sati godišnje.

Postavlja se stoga logično pitanje – zašto je tome tako, pogotovo kada u obzir uzmemo turističku moć Dalmacije?

Uzmimo za primjer ponovno Grad Hvar. U tom je mjestu prema posljednjem popisu stanovništva upisano gotovo 4.000 stanovnika. S druge strane, samo je u kolovozu ove godine na ulicama toga grada zabilježeno više od 47.000 turista, što je skoro 12 puta više ljudi nego što je lokalaca. Oni također koriste klimu, toplu vodu, kuhaju, pale svjetlo…drugim riječima, ovisni su o električnoj energiji, baš kao i “domaći”. Osim toga, prosječan turist u pravilu više troši energije kad je na godišnjem, nego kad je doma i to iz jednostavnog razloga - na godišnjem je i opustio se! Ako to uparimo s činjenicom da s porastom temperature rastu i potrebe za hlađenjem te tuširanjem, jasno je da potrošnja energije značajno raste.

Naravno, tu je pitanje sezonalnosti koje u pravilu najviše koči obalne vlasnike apartmana i obiteljskih kuća na ugradnju solarne elektrane. Ipak, Dario Ilija Rendulić, inženjer iz tvrtke Thorium Software, koja je, između ostalog, izradila aplikaciju za energetske izračune u zgradarstvu, kaže da se u toj dilemi treba okrenuti osnovnom pravilu isplativosti ulaganja – ako puno trošiš, onda se isplati.

Veća potrošnja, veća korist
- Sve, naravno, ovisi o kontekstu. Ako posjedujete vikendicu na obali u kojoj boravite samo par tjedana u godini, onda vam se vjerojatno ne isplati ugraditi solarnu elektranu. No, ako se radi o kući koju koristite tijekom cijele godine ili je riječ o hotelu ili nekom drugom turističkom objektu koji troši puno energije, onda se neminovno isplati uložiti u investiciju s kojom ćete imati kontinuirano manji trošak. Isto, ako se bavite pružanjem ugostiteljske usluge u domaćinstvu i preko ljeta imate popunjenu kuću, velika je vjerojatnost da vam se isplati ulaganje u fotonaponsku elektranu. To možemo potkrijepiti činjenicom da većina obiteljskih kuća koje se bave turizmom za pripremu tople vode koriste električne bojlere, perilice rublja i klime za hlađenje, električne štednjake za kuhanje, što su sve uređaji koji troše puno električne energije. Sretna činjenica je da se ta potrošnja događa kada imamo puno sunca i možemo proizvesti mnogo električne energije iz fotonaponske elektrane. Drugim riječima, kada se ispuni pravilo da puno trošite, tada se isplati uložiti u solarnu elektranu, čak i ako koristite kuću samo tijekom turističke sezone – ističe Rendulić te kao izuzetno olakotnu okolnost navodi cijenu fotonaponske opreme.

Cijeli članak pročitajte na jutarnji.hr