Stiže tektonska promjena na hrvatsko tržište solara? ‘U prednosti su oni koji će se moći spojiti na baterije‘

U Hrvatskoj, baš kao i ostatku svijeta, traje prava solarna revolucija. U posljednje se tri godine u zemlji gotovo upeterostručio broj kućnih solarnih elektrana te ih danas brojimo više od pet tisuća, s time da će ta brojka svakako sve više i više rasti.

Jedan od najvećih igrača na domaćem tržištu jest svakako Energia Naturalis (ENNA) koja je samo u protekloj godini ugovorila više od tisuću solarnih elektrana. Postavljene elektrane smanjile su ekološki otisak za oko 2000 tona C02, što je ekvivalent sadnji 180.000 stabala, a pozivi zainteresiranih kupaca ne prestaju dolaziti.

Nenad Ukropina, član Uprave ENNA Opskrbe, istaknuo nam je da iza velikog “booma” stoji ponajviše činjenica da je oprema postala cjenovno prihvatljivija. Prema godišnjem izvješću Berkely Lab-a “Tracking The Sun” iz 2022., cijena sustava solarnih elektrana za kućanstva pala je za 39 posto tijekom posljednjeg desetljeća - sa 6,2 dolara po vatu u 2012., na 3,8 dolara po vatu. No, povećanoj zainteresiranosti iskorištavanju sunčeve energije je svakako “kumovala” i sve snažnija orijentiranost ljudi prema energetskoj samoodrživosti zbog značajnijeg rasta cijena energenata.

Iz rečenog, dakle, možemo zaključiti da u Hrvatskoj stvarno vlada svojevrsna revolucija, ali za nekoliko godina može se očekivati novo poglavlje u „solarnoj priči“ koje bi moglo promijeniti domaće tržište. Pritom će na važnosti značajno dobiti baterije za solarne elektrane, odnosno tehnologija za skladištenje viškova proizvedene električne energije, te će u prednosti biti svi oni koji imaju elektrane kompatibilne sa sustavima pohrane energije.

Kako nam je objasnio Ukropina, trenutno je u Hrvatskoj na snazi sustav netiranja (prebijanja) proizvedene i potrošene električne energije unutar jednog mjeseca. Jednostavnije rečeno, kada kućna solarna elektrana proizvede više struje nego što je kućanstvu potrebno, taj višak ide natrag u mrežu opskrbljivača električne energije. Mreža u tom slučaju služi kao svojevrsno skladište jer domaćinstvo može u bilo kojem trenutku tekućeg mjeseca povući taj višak natrag. Kućanstvo tako može ostvariti godišnje uštede u iznosu do 100 posto u odnosu na dosadašnji trošak za električnu energiju.

Posljednje izmjene zakona o obnovljivim izvorima energije produljile su takav „režim“ u Hrvatskoj do kraja 2025., no u nekim zemljama već su na snazi značajne razlike u cijeni isporučene i primljene struje.

Samostalna proizvodnja
- U Njemačkoj je taj omjer i do 1:8, odnosno cijena po kojoj kućanstvo kupuje električnu energiju je osam puta veća od one po kojoj predaje energiju u mrežu. Na taj vas način sustav zapravo stimulira da što više koristite struju koju samostalno proizvedete. No, nemoguće je u potpunosti iskoristiti svu proizvedenu električnu energiju jer vas većinu dana zapravo nema u stanu ili kući, tako da u pravilu kućanstvo koristi između 30 do 40 posto, maksimalno 50 posto električne energije koliko elektrana proizvede – objašnjava Ukropina.

Cijeli članak pročitajte na Jutarnji.hr.