Zelena tranzicija izazov, ali i prilika za razvoj
Konferencija „Svijet energije“ u organizaciji Hanza Medije tradicionalno je prvo godišnje okupljanje ključnih dionika u hrvatskom energetskom sektoru
Konferencija „Svijet energije“ u organizaciji Hanza Medije tradicionalno je prvo godišnje okupljanje ključnih dionika u hrvatskom energetskom sektoru
Zagreb, 27. siječnja 2022. - Cijene energije više nikada neće biti kao prije, zelena tranzicija bit će skupa, ali je i prilika za razvoj i investicije. Ključne su to poruke s konferencije „Svijet energije“ u organizaciji Hanza Medije održane jučer u Zagrebu.
Skup je već tradicionalno prvo godišnje okupljanje ključnih dionika u hrvatskom energetskom sektoru, od predstavnika industrije, preko akademske zajednice i policymakera do medija i zainteresirane javnosti. Ovogodišnje izdanje, pod naslovom “Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije”, bilo je posvećeno analizi novog smjera razvoja hrvatskog energetskog sustava i tržišta. Naglasak je bio i na političkim inicijativama Europske komisije izraženima kroz prijedlog zakonodavnog paketa „Spremni za 55” koji predviđa znatno ubrzanje tempa smanjenja emisija stakleničkih plinova, a koji se opet u znatnom dijelu odnose na energetsku potrošnju.
Na panel raspravi o energetskoj sigurnosti i tržištima sudjelovali su Pavao Vujnovac, vlasnik i predsjednik Uprave PPD-a i ENNA grupe, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, predsjednik Uprave E-ON Hrvatska Andreas Rörig, predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon, direktor Smart Infrastrukture kompanije Siemens Hrvatska Mario Valčić, uz moderiranje pomoćnika glavnog urednika Jutarnjeg lista Marka Biočine.
„Potrebno više informiranosti o globalnim kretanjima“
Komentirajući stanje na tržištu plina, Vujnovac je pojasnio kako je do porasta cijene plina došlo jer je Europa postala dio globalnog tržišta.
„Europa je do prije desetak godina bilo jedno lokalno tržište plina. I to tržište je bilo opskrbljeno iz više izvora proizvodnje: Rusija, Norveška, Nizozemska, dio iz Libije i Alžira uz nešto domaće proizvodnje. Nije bilo utjecaja određenih globalnih kretanja i informacija. S izgradnjom LNG terminala Europa je postala globalno tržište. Kako Kina sa svojih ugljičnih tehnologija prelazi na plin, ta velika potražnja utječe na cijenu plina. To znači da europska industrija zapravo plaća određeni trošak dekarbonizacije Kine“, istaknuo je Vujnovac te dodao da su i financijske institucije na trgovini plinom na burzama prepoznale priliku .
„Moramo voditi računa o tome da se danas trgovina energentima, primjerice, plinom odvija tako da se određenom količinom trguje desetak puta u jednome danu, a samo jedanput ta količina doista i izađe na tržište, odnosno stvarno promijeni vlasnika. I treći faktor koji je doveo do današnjih skokova na tržištu je utjecaj korone s kojim se računalo kada se pojavila, ali ne na ovako dugi rok“, pojasnio je Vujnovac.
„Cijene energije se više nikada neće vratiti gdje su bile, u jednoj fazi će se stabilizirati, ali ćemo uvijek imati udare i peakove zbog globalnih kretanja“, rekao je Vujnovac, pojasnivši kako se najveći cjenovni udari događaju na temelju različitih informacija koje se plasiraju u javnost, poput sudbine Sjevernog toka 2 ili o ratu u Ukrajini. Pritom je upozorio i na činjenicu da se veliki dio globalnog gospodarstva, kripto-tehnologija, tržište dostava i društvenih mreža, danas odvija izvan regulative, dok njihova potrošnja električne energije itekako utječe na opskrbu i cijene energije.
Vujnovac je komentirao i stanje na domaćem tržištu plina te rekao da se mora razmišljati unaprijed te hedgirati cijene na vrijeme. Smatra da nas ne očekuje plinska kriza zbog nedostatka toga energenta, ali da je izgledna zbog nespremnosti sustava, poput opsrkbljivača u sustavu javne opskrbe, da se prilagode novim udarima.
„Mi imamo regulativni okvir koji je rađen u vrijeme mira i tišine kada su oscilacije bile male. U novim uvjetima skokova cijena morat ćemo naći drugi model kojim ćemo zaštiti kupca i tvrtke koje se bave plinom, ali prije svega je potrebno znatno više informiranosti o globalnim kretanjima i edukacije. Jučer je ta educiranost koštala jedan, danas košta smrt“, upozorio je Vujnovac, uz napomenu da tvrtke sada propadaju zbog jednog krivog poteza.
Osvrnuvši se na probleme opskrbljivača plinom u Hrvatskoj, ministar gospodarstva Tomislav Čorić poručio je kako će se Vlada morati postaviti intervencionistički.
Zelena tranzicija i gospodarski rast
Sudionicima konferencije „Svijet energije“ uvodno se obratio premijer Andrej Plenković. Najavio je da će Vlada nastaviti štititi standard građana od posljedica cjenovnog udara energenata s globalnih tržišta.
Upozorio je da svijet očekuje pad proizvodnje ugljikovodika i stavlja sve pred izazove osiguranja alternativnih izvora energije. Zelena tranzicija i dekarbonizacija, upozorio je premijer, imaju svoju cijenu. Stoga su, podsjetio je, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurani poticaji za prelazak gospodarstva na obnovljive izvore energije. U razdoblju od 2025. do 2032. Europska unija će sa 72 milijarde eura sufinancirati energetsku tranziciju gospodarstva i kućanstava u Uniji.
Da će EU financijski pomoći zelenu tranziciju gospodarstva, istaknuo je i Frans Timmermans, potpredsjendik Europske komisije koji se sudionicima skupa obratio video-porukom. Podsjetio je kako Europska unija radi na smanjenju emisija za najmanje 55% do 2030., a cilj je klimatska neutralnost do 2050. godine, za što su predviđena i europska sredstva kroz plan „Spremni za 55 %“.
„Primjerice, Hrvatska bi kroz Socijalni fond za klimu mogla dobiti 1,4 milijarde eura za pomoć ugroženim kućanstvima i malim poduzećima da prebrode teret ulaganja ugradnje solarnih panela, kupnje električnog automobila ili prelaska na drugi sustav grijanja“, istaknuo je Timmermans. Dodao je kako je zelena tranzicija prilika za gospodarski razvoj, istaknuvši kako je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju izračunala da je između 2012. i 2020. samo u obnovljivim izvorima energije stvoreno gotovo 5 milijuna radnih mjesta.
Budućnost solara
Kao jedan od obnovljivih izvora energije koji ima veliki potencijal u Hrvatskoj, na konferencija je istaknuta solarna energije.
Pavao Vujnovac ocijenio je da su cijene samih solara kao opreme i tehnologije za proizvodnju električne energije na našem tržištu povoljne i pružaju dobru priliku za poduzetništvo. Kao veliki potencijal izdvojio je i geotermalnu energiju.
Pritom je naglasio kako je za kompanije poput ENNA-e najbitnija stvar fleksibilnost i brza prilagodba novim uvjetima na tržištu, odnosno sposobnost da „okrene volan u djeliću sekunde“.